Narodni muzej Valjevo ugostio je kolege iz Muzeja Hercegovine iz Trebinja koji su ovdašnjoj javnosti prikazali svoju izložbu „Vez i zlatovez iz etnološke zbirke Muzeja Hercegovine u Trebinju”. Kako je na otvaranju podsetila autorka izložbe viši kustos etnolog Božana Đuzelović, pre dve godine odlučili su da naprave izložbu koja će se ticati njihovog materijalnog nasleđa, predmeta koji do tog momenta nisu izlagani, predmeta koji su delovi narodne nošnje koja se nosila kao svakodnevni kostim u Hercegovini sve do drugog svetskog rata.
– U Hercegovini se nose dve varijante nošnje, umska i brdska. Umska nošnja je bila jako jednostavna i nije se ukrašavala vezom, za razliku od brdske koja se ukrašavala vezom, zlatovezom, dominirali su floralni elementi, ono što je karakteristično za Hercegovinu: šipak, nar, čempresi i lale. Svi delovi nošnje su ukrašavani vezom, a autentična tehnika veza naziva se pokrstica i ona se izvodila na svim podlogama, od platna, do sukna i čohe. Jedan od najreprezentativnijih kostima narodne nošnje jeste nevesinjska nošnja iz Popovog polja iz 18. veka. Nažalost, nemamo sačuvane delove, samo jedan deo košulje koji imate priliku da vidite, sa ovrljinom koja predstavlja srednjovekovne vladarske krune. Zlatovez je karakterističan za predmete muslimanske nevesinjske nošnje. Muslimanke su imale drugačiji način života u odnosu na hrišćanke, manje su izlazile i više su se posvećivale kućnim poslovima pa su imale više vremena da se bave zlatovezom, a vezle su za jedan od najlepših dana u svom životu, za venčanje – otkrila je autorka neke zanimljive detalje izložbe na kojoj je predstavljeno oko 30 originalnih predmeta.
Izložba je u Muzeju Hercegovine otvorena u decembru 2021. godine sa idejom da se prikaže veliko bogatstvo etnološke zbirke muzeja, s obzirom da se većina tih predmeta ne nalazi u stalnoj postavci, ukazala je direktorka Muzeja Hercegovine Ivana Grujić.
– Još jedan od ciljeva bio je da ukažemo na značaj terzijskog zanata, kao i uopšte na ručni rad. Nakon otvaranja izložbe započeli smo radionice veza i posebno smo zadovoljni jer se odazvalo puno žena koje svakog petka dolaze u muzej i nadamo se da je to jedan od načina da očuvamo taj zanat koje pojedine starije žene znaju. Terzija više nema u Trebinju, Trebinje nije ni bilo toliko poznato po terzijskom zanatu i ovo je najbolje što smo imali u našem fundusu. Svako gostovanje u Srbiji čini za naš muzej poseban događaj jer time pokazujemo bogatstvo srpskog naroda, ne samo iz oblasti etngrafije, nego iz raznih oblasti kulturnog nasleđa, pokazujemo koliko je značajna ta oblast. S te strane smo sa maticom Srbijom uvek nekako svoj na svome – poručila je direktorka Muzeja Hercegovine Ivana Grujić i izrazila zahvalnost koleginici Gordani Pajić, etnologu Narodnog muzeja Valjevo, koja se zainteresovala za njihovu izložbu.
Valjevo je na prelazu iz 19. u 20. vek bio grad sa najviše terzija u Srbiji. Nažalost, nasleđe terzijskog zanata se nije u najboljoj meri sačuvalo do današnjih dana, podsetila je na otvaranju etnolog Gordana Pajić.
– Naš muzej baštini nešto predmeta terzijske izrade, kao što je libada. Terzijski alat ne posedujemo i žao mi je što se to nije sačuvalo u decenijama iza nas. Zato i mislim da je izložba koja će biti u našem gradu u narednih petnaestak dana, zaista zanimljiva za građane, školsku publiku – poručila je Gordana PajiĆ.
B. M.
Be First to Comment