Na jubilarnom 60. „Danima maline“, koji je u nedelju, 26. juna, održan u Brankovini kod Valjeva, malinu najboljeg kvaliteta izložio je Miroslav Savić, iz Donjih Leskovica, ocenila je stručna komisija ove privredno – turističke manifestacije. Ovoga puta svoju malinu izložilo je 26 proizvodjača iz valjevskih sela, Donje i Gornje Leskovice, Sušica, Miličinica, Mijači, Gola Glava, Dragodol… U valjevskom kraju pod malinjacima je oko 2 000 hektara, od ukupno 12 000 koliko je pod zasadom maline u Srbiji.
Malinari su poručili da su zadovoljni sadašnjom cenom od 600 dinara za kilogram maline, a poljoprivredni stručnjaci da je malina strateški srpski proizvod i da je kao takva prepoznata na svetskoj mapi, kao i da se primenom najsavremenije tehnologije i sortimenata prinosi po hektaru mogu udvostručiti i dostići 30 tona po hektaru, a period ubiranja produžiti na 3 do 4 meseca.
Ovogodišnji pobednik „ Dana maline“, Miroslav Savić pod malinom sorte Vilamet ima 80 ari.
„Moram biti iskren, nadao sam se nagradi, možda ne, baš, prvoj! Malinjak mi je u dobrom stanju, a i vremenske prilike bile su povoljne tako da su prinosi dobri, a malina dobrog kvaliteta. Ove godine, posle niza, prvi put sam zadovoljan otkupnom cenom, koja je trenutno 600 dinara za kilogram maline“, rekao je za N1 Savić i nagovestio obnovu i proširenje svoga malinjaka.
Radoje Spasojević, iz Donjih Leskovica, dobitnik nagrade u kategoriji malikanja sa primenjenom modernom tehnologijom uzgajanja maline, rekao je za N1 da se sa cenom od 600 dinara za kilogram proizvodjači tek „pokrivaju“ jer je cena repromaterijala i proizvodnje jako uvećana.
„Sa ovom cenom se tek pokrivama, 800 dinara za kilogram bila bi prihvatljiva cena, da nešto ostane i nama. Znate li koliko košta veštačko djubrivo, sredstva za zaprašivanje, sistemi za navodnjavanje, gorivo i sve drugo… to nisu mala ulaganja!“, rekao je Spasojević.
On je izrazio nezadovoljstvo odnosa države i medija prema selu i poljoprivrednom proizvodjaču.
„ Bilo bi lepo da me neko od medija otprati svakog dana od 5 ujutru do 23 uveče i da prikaže pravu sliku o životu ljudi na selu. A šta mi gledamo na TV, zadruge i razne rijalite? Koliko se samo prostora opredeli za gej paradu. Gde je seljak i njegov život?“, zapitao se Spasojević i dodao da država mora ozbiljno da se zabavi poljoprivredom ako nema nameru da se gradjani „hrane tabletama“.
„ Gospodin Milan Krkobabić ima veze sa selom kao ja sa Mig-om 29. To deljenje seoskih kuća i ključeva pred kamerama nekoj „zalutaloj“ deci koja misle da se tako započinje život na selu je smešna i naivna priča. To je još jedan rijaliti u ovoj državi“, smatra mlinar Spasojević.
Rade Jovanović iz Instituta za primenu nauke u poljoprivredi, pozdravljajući malinare i ostale učesnike manifestacije „Dan maline“ u Brankovini je rekao da se nada da je ponovo došlo vreme, po zna koji put, da se pokaže koliko je selo potrebno Srbiji i da je hrana u svetu i kod nas prepoznata kao osnov opstanka, integriteta i sigurnosti jedne zemlje.
„ Sada, kada je rat, kada nema žita i ulja iz Ukrajine, i kada je energija skuplja nego i kad, Srbija pokazuje svoju žilavost, po ko zna koji put, zahvaljujući selu. Selu, kojeg se velikim delom odrekla i napustila!“, rekao je Jovanović i poručio da je Srbija na svetskoj mapi prepoznata kao jedan od najvećih proizvodjača maline, a da je nama ostalo da to ozbiljno prihvatimo i primenimo najsavremeniju tehnologiju u podizanju malinjaka i proizvodnji maline .
On je rekao da je na jednom hektaru moguće ostvariti proizvodnju od 27 tona maline ukoliko se samo primeni ono što već znamo, što nauka i struka poznaju. Ako bi se to uspelo onda bi selo opstalo, a poljoprivredni proizvodjači mogli da žive od svog rada i truda.
„Mi ne smemo više da zavisimo od vremenskih prilika, već njima moramo da upravljamo i da na adekvatan način štitimo našu proizvodnju. Teka tada bi prinosi bili daleko veći, a kvalitetom bi smo diktirali svetske standarde. Malinu moramo adekvatno pakovati i izvoziti proizvode od maline, a ne da je izvozimo zanrznutu, kao sirovinu“, poruči je Rade Jovanović, danas u Brankovini i naglasi da moramo iskoristiti svoje prirodne resurse i prednosti da naša deca ne bi odlazila da žive i rade u inostranstvu, već će, smatra, raditi ovde i sticati svoj dohodak.
Pokrovitelj ovogodišnje privredno – turističke manifestaciju „Dan maline“ u Brankovini je grad Valjevo, a organizatori TO Valjeva, Turističko društvo u Brankovini i Savetodavna stručna služba za poljoprivredu.
Be First to Comment